SMISAO KORIZMENOG POSTA

postPost za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti, uobičajena tri obroka dnevno, ali da to ne bude meso. Uočiti treba ovo: u dva dana strogog posta – Čista srijeda i Veliki petak nije samo post, nego, zajedno i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok do sitosti, jer je post, i ne jede meso i jer je nemrs! Korizmeni petci su obvezan nemrs za sve! U ostale petke kroz godinu može se nemrs zamijeniti dobrim djelima. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće, na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe i strože, npr. o kruhu i vodi.
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs tj. običnim petkom crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života i traje sve do smrti, osim ako je u petak svetkovina.” Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja svaki petak izvan korizme je nemrs, to jest ne jede se meso, ali umjesto nemrsa u “obični petak” može se odreći nečega drugoga: pušenja, pića, zabave, ili učiniti neko dobro djelo: molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih. Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži. Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima i milostinjom pomažući bližnjima.
Vrijeme korizme poziva na obraćenje. Programu obraćenja pripada i post. Smisao i temeljni motiv posta što ga Crkva preporuča, osim poziva na odricanje od hrane koje sigurno ne škodi zdravlju, trebao bi biti ljubav i milosrđe. I naš odnos prema Bogu je odnos prema ljubljenoj osobi. Osim molitve kao temeljnog čina vjernika i post iz ljubavi prema Bogu postaje istinitim činom vjere. Srce nam je na taj način otvorenije i spremnije za susret s Bogom i za usklađivanje svoje volje s njegovom voljom. Upravo radi tog usklađivanja s voljom Božjom osjećamo kako nas post može na divan način učiniti spremnijim za druge žrtve koje su životno potrebne želimo li ostvariti svoj život prema Božjem naumu ljubavi. U toj žeđi za Bogom post može biti istinsko djelo ljubavi kojim ćemo omiliti Bogu. Post je, nadalje, od prvih početaka Crkve, bio motiviran i ljubavlju prema bližnjima. Post ne smije biti nikada jednostrano mučenje samoga sebe bez nekog konkretnog cilja. Kršćani kad poste čine to zato, kako bi tim činom prištedjeli novac koji će moći odijeliti za one koji su potrebniji. Time post postaje bogoštovni čin kojim se Bog proslavlja jer je učinjen iz ljubavi prema njemu, a istodobno je i najkonkretniji čin ljubavi prema bližnjemu. Proroci će reći da je Bogu upravo takav post po volji.