U petak, 25. listopada 2024. godine svečanom svetom misom proslavili smo 600 godina od rođenja kraljice Katarine Kosača. Bio je to veličanstveni molitveno glazbeni program.  Svetu misu je predvodio i propovijedao mons. Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup. Pod svetom misom  su pjevali: Akademski zbor Pro musica, zbor glazbene škole Ivana pl. Zajca, uz pratnju komornog orkestra Pro musica. Nakon svete mise isti su izveli veličanstveni prigodni program.

Kraljica Katarina rođena je u Blagaju 1424. godine, od Jelene  Balšić, kćeri Balše III. i Stjepana Vukčića Kosače. Udala se za Stjepana Tomaša Kotromanića. Kralj Stjepan Kotromanić  s kraljicom Katarinom imao je troje djece: Sigismunda, Katarinu i treće dijete o kojem se gotovo ništa ne zna. Stolovali su u kraljevskom gradu Bobovcu. Kralj Stjepan Tomaš umro je pod nerazjašnjenim okolnostima10. srpnja 1461. godine. Naslijedio ga je sin iz prethodnog braka Stjepan Tomašević. Poslije smrti njezina supruga, kraljici Katarini dan je naslov „Kraljice majke“ i nastavila je živjeti na kraljevskom dvoru. Pred navalom Turaka kraljica Katarina je izbjegla iz Bosne 1463. godine. Djeca su joj (Sigismund i Katarina) oteta i odvedena u Carigrad gdje su islamizirani. Najprije je izbjegla u Dubrovnik, zatim na otok Lopud, pa u Rim. Sa sobom je podnijela kraljevski mač svoga muža, ostale dragocjenosti i vrijedne relikvije. Mač je pohranila u Dubrovniku, sa željom da se preda njezinu sinu Sigismundu, kad se oslobodi iz ropstva kako bi se borio za slobodu svoje zemlje. Boravila je u Rimu gdje se bavila dobrotvornim radom, zalagajući se za slobodu svoje zemlje. Pred smrt je sastavila oporuku u kojoj je izrazila želju da se pokopa u rimskoj crkvi Aracoeli . Bosnu ostavlja svojoj djeci, a ako se ne vrate iz ropstva Kraljevstvo ostavlja papi Sikstu IV. i njegovim zakonitim nasljednicima.