Bogojavljenje (grč. epifania – “pojavak”, “objava”) je svetkovina kojom se slavi objava Boga čovječanstvu u u ljudskom liku, u osobi Isusovoj. Slavlje svetkovine ima svoje početke u istočnim kršćanskim crkvama, a uključivalo Isusovo rođenje (koje će se kasnije početi slaviti kao Božić), pohod trojice mudraca koji su došli u Betlehem pokloniti se novorođenom kralju, te sve događaje Isusova djetinjstva do njegova krštenja na Jordanu. Od početka slavi upravo 6. siječnja. Ubrzo se, kao osobiti čin Isusove božanske objave, počelo slaviti i njegov prvi čudesni znak na svadbi u Kani Galilejskoj na kojoj je vodu pretvorio u vino. Kršćanske su crkve uz ovaj blagdan govorile i o “objavi poganima” budući da su trojica Mudraca prepoznati kao pripadnici poganskih
naroda. Kad je krajem 4. stoljeća uvedeno slavlje Bogojavljenja, Božić je ostao blagdan Isusova rođenja, a Bogojavljenje je naglašavalo spomen pohoda triju Mudraca i Isusovo krštenje. Uz to, razdoblje između ova dva blagdana počelo se formirati kao božićno vrijeme u liturgijskoj godini. U srednjem
vijeku uz ovaj je blagdan osobiti naglasak stavljen na poklonstvo trojice kraljeva. Trojica Mudraca iz Evanđelja po Mateju, vrlo su rano počeli biti štovani kao “kraljevi”, na što je utjecao tekst proroka Izaije, gdje se kaže: “K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja” (Iz 60,3). Usto, u franačkoj državi, u Kölnu, uspostavljeno je svetište u kojem su se čuvale relikvije Svetih triju kraljeva. Ovo je svetište postalo središtem hodočašća naroda iz mnogih dijelova Europe a postoje podaci i o hrvatskim hodočasnicima. Tradicija je nadjenula imena kraljevima: Melkior, Gašpar i Baltazar.
Pod utjecajem istočnog kršćanstva, među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja
vode i soli na blagdan Bogojavljenja, premda je u zapadnoj liturgiji takav obred prvotno vezan uz Uskrs. Ovom blagoslovljenom vodom vrši se blagoslov kuća i obitelji. Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju naljepnicom ili slovima “G”, “M” i “B” koja označavaju inicijale trojice kraljeva: Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga “G” stajalo
“C” (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i skraćenicu blagoslovne
formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom znači: “Neka Krist ovo prebivalište blagoslovi!” Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice. Konačan izgled natpisa ima oblik 20 G+M+B 15.
Tijekom svih svetih misa u katedrali na svetkovinu Bogojavljenja bit će blagoslov soli, vode i obitelji, a nakon povratka kućama svaka će obitelj poškropiti svoje domove s blagoslovljenom vodom, zajednički se pomoliti, te će na svoja vrata nalijepiti naljepnicu tekuće 2015. godine.